Igisobanuro cy'uko Imana yaturemye mu ishusho ryayo

« Nuko Imana irema Muntu mu ishusho ryayo, imurema mu ishusho ry’Imana, ibarema ari umugabo n’umugore » (Intg 1, 27). Kuvuga ko Imana yaremye umuntu mu ishusho ryayo tugomba kubyumva tudatekereza na gato ko Imana yaba ifite umubiri. Oya, Imana nta mubiri igira. Bityo rero kuvuga ko umuntu asa n’Imana bihabanye no kuvuga ngo bariya bana b’impanga barasa cyangwa ngo uriya mwana asa na se. Kuvuga ko Imana yaremye umuntu mu ishusho ryayo bisobanuye ko, nk’uko Imana ifite ubwenge (Intelligence) n’umuntu yamuhaye ubwenge. Uretse umuntu n’abamalayika nta kindi kiremwa na kimwe kigira ubwenge. Ikindi kandi, kuba umuntu afite ubwenge bijyana no kuba afite n’ugushaka (Volonté/ the will). Byongeye kandi, kuvuga ko umuntu ari cyo kiremwa cyonyine gifite ubwenge n’ugushaka bisobanuye ko afite n’umutima akaba ashobora no gukunda.

Nk’uko Nyiricyubahiro Musenyeri Kizito Bahujimihigo yabyanditse mu gitabo yise Ibanga ryo gusenga, «Ntakwitiranya umutima ukunda na ya nyama iterera mu gituza, imwe ifite umurimo wo gusukura amaraso no kuyohereza mu zindi ngingo z’umubiri wacu. Ikimenyimenyi ni uko uwo bayikuyemo bakayisimbuza indi, atazanzamuka ngo asange yaribagiwe abo yari yarashyize mu mutima we: arababona akibuka byinshi bahuriyeho. Uru rugero rutume twumva ko icyicaro cy’amarangamutima kitagomba gushakirwa mu ruhande rwo mu gituza cyacu dushobora gukoraho, tugira ngo twereke uyu n’uyu ko twamushyize mu mutima. Icyo cyicaro giherereye mu bwonko, dore ko ari bwo butokorwa gato, nyirabyo agahinduka ikigoryi cy’ikiburabwenge». Cyakora, Imana ntigira ubwonko ariko ifite ubwenge. Muri Yo, ubwenge, ugushaka, umutima, urukundo ni ikintu kimwe gusa. Uko ni ko iteye. Ni yo mimerere yayo. Bishobora kugorana kubyumva ubu ngubu ariko uko umuntu arushaho gutera imbere mu isengesho arushaho kubyumva, kandi nitugera mu ijuru tuzayibonera uko iri maze ibyo tutabasha kumva none tubisobanukirwe neza uko biri.

Muri make rero, kuvuga ko umuntu yaremwe mu ishusho ry’Imana bisobanuye ko Imana yamuhaye ubwenge, ugushaka n’umutima bityo akaba ashoboye kumenya icyiza, kukifuza (kugishaka) no kugikunda. Nk’uko tubisanga muri Gatigisimu ya Kiliziya Gatolika (nn. 356-357), mu biremwa biboneka byose, umuntu wenyine ni we ushobora kumenya no gukunda Uwamuremye; ni we kiremwa rukumbi ku isi Imana yashatse ko cyigenga (liberté); ni we wenyine Imana yahamagariye kugira uruhare ku bugingo bwayo, abikesha kuyimenya no kuyikunda. Kubera ko yaremwe mu ishusho ry’Imana, umuntu afite agaciro ko kuba ari umuntu: si ikintu ahubwo ni umuntu. Afite ubushobozi bwo kwimenya no kwitegeka, kwitanga ku bushake bwe no gusabana n’abandi; byongeye kandi yagiriwe ubuntu bwo kugirana Isezerano n’igihango n’Imana yamuremye, kumuha igisubizo cy’ukwemera n’urukundo amufitiye kidashobora gutangwa n’undi mu cyimbo cye. Kubera ko Imana ari cyo cyiza gihebuje gisumba ibindi byose, kuba umuntu afite ubwenge, ubwigenge, ugushaka n’umutima bisobanuye ko, ku rugero rwe, ashoboye kumenya Imana, kuyikunda no kuyifuza. Ibyo binanasobanuye ko Imana yaremye muntu imwiyerekejeho. Bityo rero, kuva umuntu akiremwa ahora mu rugendo rugana Imana ashaka kurushaho kuyimenya, arushaho kuyikunda, kuyifuza no kubana na Yo mu bumwe bw’indatana kugeza igihe azagerera mu ijuru akayibona imbonankubone kandi akabana na Yo ubuziraherezo.

Nta kindi kiremwa gifite ubwo bushobozi. Inyamaswa nta bwenge zigira (Intelligence), nta n’ugushaka zigira (Volonté/The will). Kugira ngo zimenye ikintu zikoresha imyanya y’ibyumviro (organes de sens), ntizigira ugushaka (Volonté/The will) zigira instinct. Kubera ko nyine nta bwenge zigira (Intelligence), nta n’ugushaka zigira (Volonté/The will), ntizishobora kumenya Imana no kwifuza kubana na Yo. Ntabwo zaremewe kubana n’Imana; zo n’ibindi biremwa bibereyeho umuntu kugira ngo bimufashe kubaho neza no kugira ngo abigenge. Imana Nyir’ububasha yahaye umuntu kuri ubwo bubasha kugira ngo agenge ibindi biremwa by’Imana mu buryo bumufasha kubaho neza no kurushaho kuyimenya, kuyikunda no guharanira kubana na Yo mu bumwe bw’indatana.

Birashoboka ko hari umuntu wakwibaza impamvu ikiremwamuntu ari cyo cyonyine Imana yaremye mu ishusho ryayo ikaduha ubwenge, ugushaka n’umutima. Ni uko Imana yabyishakiye kandi bigaragaza urukundo ruhebuje Imana ikunda muntu kurusha ibindi biremwa byose. Ni na yo mpamvu Imana yita ku kiremwa muntu kurusha ibindi biremwa byose, ikaba iduhozaho ijisho itwitayeho ubudahumbya. Iradukunda byahebuje. Ku ikubitiro, urwo rukundo Imana ikunda muntu yarutugaragarije mu buryo yaturemye kandi ikomeza kurutugaragariza umunsi ku wundi mu mateka yacu.

Imana yaturemye imaze kurema ibiremwa byose tuzakenera kugira ngo tubeho neza no kudutegurira iyi si nziza tubamo. Mbega urukundo rw’Imana yaturemye ngo ruraba agahebuzo! Nk’uko Mutagatifu Fransisko abivuga mu gitabo yise Ibanga ry’ubusabaniramana, «Imana ntiyakuremye ko yari igukeneye cyane, kuko nta na kimwe ushobora kuyimarira. Ahubwo ni ukugira ngo ikugaragarize ubuntu bwayo, iguhe inema yayo n’ikuzo ryayo. Kubera iyo mpamvu rero yaguhaye ubwenge kugira ngo uyimenye, iguha n’ubushobozi bwo guhora uyibuka, iguha ubushake bwo kuyikunda, iguha gutekereza ngo ushobore kwiyumvisha ibyiza byayo» ndetse n’izindi mpano.

Imana iriho! Iratuzi, kandi izi izina rya buri muntu! Iradukunda cyane! Icyampa ngo abantu twese tujye twiyumvamo iteka n’ahantu hose ukuntu dukunzwe n’uwo Muremyi dukesha kubaho.

Padiri Gratien KWIHANGANA



Liens Importants
Saint-Siège
Infos du Vatican
Le monde vu de Rome
Eglise Catholique au Rwanda
Diocèse de Cyangugu
Diocèse de Gikongoro
Diocèse de Nyundo
Diocèse de Byumba
Diocèse de Kibungo
Site Sanctuaire marial de KIBEHO